Kako naučiti strani jezik ispočetka?

Studije u inostranstvu podrazumevaju znanje jezika zemlje u kojoj studirate. Naravno, ne morate odmah znati jezik, maternji jezik strane zemlje imate priliku da učite na fakultetu i to podrazumeva vreme. Potrebno je vremena i truda kako bi se stiglo sa osnovnog nivoa na nivo tečnog govora jezika. Najbolji i najbrži način učenja stranog jezika jeste u školama jezika u inostranstvu. Okruženi ljudima s tog govornog područja i njihovom kulturom, vreme za koje ćete savladati jezik je znantno kraće.
Želiš da saznaš više o školama jezika u inostranstvu?

Šta ako sam loš/a u učenju stranog jezika?
Ne brinite, svi se osećamo tako. Manjak samopouzdanja ne treba da postoji, jer krećemo sa učenjem ispočetka. Većina nas kod učenja stranog jezika brzo savlada čitanje i pisanje, ali kada treba da progovorimo, tu nastaje problem.
Vi ćete biti okruženi ljudima koji su s tog govornog područja i ne treba da vam predstavlja problem izgovor. Trudite se da što više komunicarate sa prijateljima i profesorima, pa i ako pogrešite, niko vam se neće smejati, zamislite kako bi njima bilo da uče vaš jezik…
Koliko je vremena potrebno za učenje?
Pre nego što počnete, dobra je ideja da sebi postavite rok i cilj. Morate biti realni prema sebi kako bi postigli željene rezultate. Takođe, koliko će vam trebati da naučite jezik, zavisi od težine jezika, tj. koliko je sličan vašem jeziku.
Zašto je bitno da znam još jedan ili više jezik pored maternjeg?
Za učenje stranog jezika potrebno je vreme i posvećenost. Postoje razni razlozi zašto treba učiti strani jezik, neki su razlozi praktični, neki intelektualni i drugi sentimentalni, ali bez obzira na vaše razloge, znanje stranih jezik može vam pomoći da vas motiviše u toku studija, kao i kroz posao.
- Povezivanje sa ljudima
Za osobe koje vole da uče jezike, jedan jezik nikada nije dovoljan! Oduševićete ljude poznavanjem više jezika, jer je to način da im pokažete da volite njihovu kulturu. Sposobnost povezivanja sa drugima i sposobnost da komunicirate sa nekim na njegovom jeziku je zaista neverovatna. Poznavanje jezika vas čini lokalnim bez obzira gde se nalazite. Bićete prihvaćeni i nikako vam neće nedostajati ljubaznost stranaca. Imaćete priliku da izgradite doživotna prijateljstva. Samo iz tog razloga videćete nagradu za učenje jezika.
- Karijera
Jezičke veštine mogu biti značajna konkurentska prednost koja vas izdvaja od ostalih kandidata kada aplicirate za neki posao ili praksu. One se nalaze među osam najboljih veština potrebnih za sva zanimanja, potražnja za ljudima koji govore više jezika raste sve više i više. Poslodavcima je veoma bitno da možete da komunicirate sa klijentima iz celog sveta. Bez obzira na to koliki nivo želite da dostignete u svojoj karijeri, uz znanje stranih jezika, vi ste ispred svih!
- Bolja memorija
Ljudi koji govore više od jednog jezika imaju poboljšanu memoriju, razvijene veštine rešavanja problema i kritičkog razmišljanja, pojačanu koncentraciju, kao i razvijene veštine slušanja. Istraživanja su pokazala da ljudi koji znaju strane jezike lakše prate promene u svom okruženju i da ispoljavaju veću kreativnost i fleksibilnost. Takođe, još jedna zanimljiva činjenica je da kako starimo, jezičke veštine pomažu da se zaustavi mentalno starenje i opadanje kognitivnih funkcija.
- Studiranje u inostranstvu
Učenje stranog jezika može da vam bude od velikog značaja ukoliko studirate u inostranstvu. Nastavak studija ili ostanak u zemlji u potrazi za poslom nakon studija, podrazumeva znanje maternjeg jezika te zemlje. Potrebno je dosta truda, časova, slušanja, pisanja, čitanja, ali na kraju se isplati. Trenutak kada shvatite da umete da govorite strani jezik je zadivljujuć. Postajete deo zajednice, društvo vas lakše prihvata i stičete nove prijatelje.

- Izgradi samopouzdanje
Učenje novog jezika znači izlazak iz svoje zone komfora, a otkrivajući znanje naučenog jezika pred drugim ljudima je veliki uspeh. Kada se budete oslobodili, osećaj koji ćete imati tokom razgovora sa nekim na maternjem jeziku, učiniće vas ponosnim na samog sebe.
Podelićemo sa vama par saveta koji će vam pomoći u savladavanju stranog jezika:
- Počnite sa zvucima
Usvajanje akcenta pri izgovoru pojačaće vam samopouzdanje. Kada naučite većinu reči, obratite pažnju na to kako zvuče i fokusirajte se na reči koje se teško izgovaraju. Zapišite ih i ponavljajte ih svaki dan u nekom momentu, dok se tuširate, dok šetate ili na bilo kom drugom mestu na kom vam neće biti glupo da pričate strane reči sebi u bradu. Dobra ideja za učenje izgovora reči jeste slušanje muzike ili emisija na tom jeziku, kao i čitanje knjiga.
- Naučite svoje prve reči
Učenje reči i gramatike možda ne zvuči zanimljivo, ali morate početi odnekle. Iskoristite časove na fakultetu, pažljivo pratite, zapisujte, podsećajte se, pitajte profesora. Sigurno ćete imati prijatelje koje govore jezikom koji vi učite, tražite od njih da ne pričaju na engleskom, već na njihovom maternjem jeziku. Slušanjem, usvojićete reči i fraze. Uz njih ćete se opustiti i imati slobodu da progovorite. Naravno, biće grešaka, neka vas isprave, lakše ćete zapamtiti gde ste pogrešili.
- Napravite svoj vokabular sa rečima
Svaki put kada čujete neku novu reč ili frazu, zapišite je. To ne mora biti papir, možete slobodno zapisati u telefon koji vam je uvek pri ruci. S vremena na vreme, pročitajte, setite se kada ih možete upotrebiti. Takođe, možete iskoristiti gramatiku i reči koje ste do sad naučili i napraviti svoje rečenice. Ovo ne mora da bude dosadno i da vas opterećuje, zapišite samo ono što vam je teško da zapamtite ili ako se setite gde biste nešto mogli da upotrebite u svakodnevnoj komunikaciji.
- Četiri osnovne veštine:
Slušanje
Početnicima je najteže slušati reči i odvojiti ih jedne od drugih, jer umeju da budu slične. Za ovu veštinu najbolje je fokusirati se na slušanje muzike, gledanje filmova i serija. Jednom dnevno da pogledate film na jeziku koji učite je zabavno i korisno.
Pričanje
Još jedna ideja za vežbanje izgovora je video. Snimite sebe kako čitate neki tekst. Pustite video koji ste snimili, slušajte sebe i proverite ritam, pravilnost i čistoću izgovora reči i vaše samopouzdanje dok čitate. Video će vam ostati kao podsetnik, ako budete nastavili sa ovom tehnikom, videćete koliko ste napredovali vremenom i osećaćete mnogo veće samopouzdanje.
Čitanje
Čitanje ume da bude veliki izazov. Navikli smo da čitamo kako piše u našem jeziku. U drugim jezicima to i nije baš slučaj. Napisane i izgovorene reči nemaju uvek sličnosti. Svoje vreme posvetite pisanju i izgovoru. Nećete imati dovoljno razvijene veštine za čitanje na početku, ali sa malo znanja i samo gledanja u rečenice, shvatićete kako funkcioniše. Kada savladate pisanje, iskoristite knjige i stranice na internetu koje su date kao vežbe čitanja.Takođe, odlična ideja je prevod knjiga koje ste već pročitali, biće vam lakše ako ste već upoznati sa knjigom.
Pisanje
Pisanje je izazovno koliko i čitanje. Ako vam je cilj samo svakodnevna komunikacija na stranom jeziku, dovoljno je da znate da pišete samo ono što želite. Ukoliko želite viši nivo, potrebno je da uložite i više truda. Na primer, kako biste vežbali pisanje, slušajte audio priče i probajte da zapisujete rečenice koje čujete. Rečenice možete i da parafrazirate, personalizujete kako bi vam lakše ostale u pamćenju.
TOP 5 jezika koji se govore u svetu
Mandarinski kineski jezik (1,1 bilion govornika)
Broj maternjih govornika: 897 miliona
Broj stranih govornika: 193 miliona
Poreklo jezika: Sino-Tibetanski
Kineski jezik je u stvari grupa srodnih jezika od kojih je mandarinski najveći. On je službeni jezik u Narodnoj Republici Kini, Tajvanu i Singapuru. Mandarinski jezik se sastoji od kineskih znakova, drevnog slikovnog sistema gde svaki simbol predstavlja drugačiju reč. Postoje dve glavne verzije – „tradicionalni“ karakteri, koji se koriste u Tajvanu, Hong Kongu i Makau, i „pojednostavljeni“ karakteri, koji se koriste u Kini, Singapuru i Maleziji. Procenjuje se da morate naučiti 2.000-3.000 znakova da biste čitali novine – obrazovani kinez mora da poznaje oko oko 8.000 znakova!
Engleski jezik (983 govornika)
Broj maternjih govornika: 371 miliona
Broj stranih govornika: 611 miliona
Poreklo jezika: Germanski
Naziv “Engleski” dolazi od “Angla”, germanskog naroda koji se doselio u Britaniju u prvom milenijumu nove ere, a svoje ime su na kraju dobili od Anglena, regiona na severu Nemačke, i naravno, dali su ime ovom području Engleska.
U osnovi je engleskog jezika nalazi se nemački jezik. Njegov rečnik i struktura rečenica najbliži su modernim jezicima kao što su nemački i holandski. Međutim, na njega su u istoriji snažno uticali drugi jezici. Mnogo engleskog vokabulara je latinskog porekla, a uveli su ga Normani koji govore francuski jezik i osvojili Britaniju u 11.veku.
Zahvaljujući istorijskoj dominaciji Britanskog carstva – a u novije vreme i ekonomskom i kulturnom sloju, engleski jezik zauzima drugo mesto po govoru u svetu!
Hindustani (544 miliona govornika)
Broj maternjih govornika: 329 miliona
Broj stranih govornika: 215 miliona
Poreklo jezika: Indoarijanski
Hindustani je zajednički naziv za hindi i urdu – dva dijalekta istog jezika. Hindi se govori širom severne i centralne Indije, dok se Urdu primarno govori u Pakistanu. Iako Hindi i Urdu imaju razlike u rečniku i izgovoru, govornici bilo kog jezika mogu lako komunicirati jedni sa drugima. Razlika između hindi i urdu je što koriste različit način pisanja.
Španski (527 miliona govornika)
Broj maternjih govornika: 436 miliona
Broj stranih govornika: 91 miliona
Poreklo jezika: Romanski
Španski je po broju maternjih govornika drugi najveći jezik na svetu (iza mandarinskog). Jezik koji je sada poznat kao španski potiče iz regije Kastilje u Španiji. Od tada, španski istraživači i konkvistadori proširili su svoj jezik širom sveta. Govori se širom Južne i Srednje Amerike i Kariba, jugoistočnoj Aziji, pa čak i u Africi. Španski je takođe drugi najčešći jezik u Sjedinjenim Državama. To SAD čini drugom po veličini državom gde se govori španski na svetu, iza Meksika – i predviđa se da će uskoro prestići i Meksiko.
Arpski jezik (422 miliona govornika)
Broj maternjih govornika: 290 miliona
Broj stranih govornika: 132 miliona
Poreklo jezika: Semitski
Arapski je službeni jezik u 26 zemalja.
Arapski je, naravno, i jezik islama. Iako većina muslimana ne govori izvorno arapski jezik, on je od posebnog značaja za drugu najveću svetsku religiju. Islam smatra da je Bog (preko anđela Gabrijela) bukvalno govorio na arapskom jeziku kada je Muhamedu diktirao Kuran.
To je bilo pre 1400 godina, a danas su se savremeni arapski dijalekti dosta promenili. Mnogi Arapi govore i “savremenim standardnim arapskim”, akademskim dijalektom koji je zasnovan na klasičnom arapskom.
Većina mladih ljudi odustaje od učenja stranih jezika, jer smatra da im učenje oduzima mnogo vremena. Ali ne odustajte, organizujte sebi dva puta sedmično po sat vremena da odete na čas jezika ili pak da sami počnete učenje preko aplikacija ili online časova. Danas je sve dostupno, u toj meri da u svom domu, u svojoj sobi možete krenuti sa učenjem jezika.
A za one koji žele da što pre savladaju jezik na najboljem mogućem nivou, preporučujemo škole jezika u inostranstvu. Naš Global Study Tim sarađuje sa školama jezika širom sveta, imaćete priliku da na jednu ili više sedmica učite jezik okruženi kulturom, ljudima i zabavnim aktivnostima.